Često postavljana pitanja
Kada se javiti psihologu?
Ponekad nam se može učiniti da smo preplavljeni različitim životnim teškoćama i da nemamo snage učinkovito se nositi s njima. U takvim situacijama osobe se često osjećaju obeshrabrene ili tjeskobne.
Psiholog vam može pomoći da jačate svoje snage i vještine koje će vam pomoći u prevladavanju teškoća. Dodatno, i sama borba s problemima može iscrpiti naše resurse pa, iako znamo što i kako postupiti, želimo i trebamo potporu na tom putu od povjerljive osobe koja je nepristrana, koja nas sluša, čuje, razumije i može pružiti podršku.
Pojedine osobe se osjećaju i funkcioniraju lošije, a bez njima očitog razloga. I u takvim slučajevima psiholog može biti od koristi u smislu poticaja na osvještavanje i definiranje potencijalne teškoće, postavljanje i ostvarivanje osobnih ciljeva kako bi se unaprijedila kvaliteta života.
Koliko traju terapija i savjetovanje?
Trajanje individualnog sastanka je 60 minuta dok grupni sastanci traju 90 minuta.
Ukupno trajanje savjetovanja ili psihoterapije ovisi o vrsti i trajanju teškoće ili teškoća, prošlim iskustvima, postojećim vještinama za nošenje s teškoćama, trenutnoj životnoj situaciji, podršci okoline kao i ciljevima koje osoba postavi u suradnji sa psihologom. Ovisno o tipu teškoće i postavljenom cilju može se na početku tretmana, nakon početne procjene, definirati i broj sastanaka. Već kroz prve sastanke osobe izjavljuju o smanjenom intenzitetu ili čestini teškoća, ali za dugoročno održive pozitivne efekte potreban je intenzivniji i dugotrajniji rad.
Savjetovanja vezana uz jednostavnije teškoće, bez dodatnih komplikacija, traju puno kraće od psihoterapije u slučaju složenijih, dugotrajnijih teškoća, s dodatnim komplikacijama. Broj sastanaka može varirati od 5 pa do 20 i više sastanaka, ne računajući ulaznu procjenu koja se sastoji od intervjua i kraće psihološke procjene.
Sastanci se uglavnom odvijaju prema dinamici jednom tjedno prema unaprijed dogovorenim terminima i prorjeđuju pri završetku tretmana na jedan sastanak u dva ili tri tjedna.
Trebam li se uključiti u grupno ili individualno savjetovanje/terapiju?
Odluka trebate li se uključiti u individualnu ili grupnu terapiju ovisi o vrsti i težini teškoća s kojima se osoba javlja te osobnim preferencijama.
Prednost individualne terapije je mogućnost da se intenzivnije radi na osobnim temama jer je fokus svaki put na istom klijentu, dok u grupi nismo uvijek u mogućnosti dobiti priliku za proradu teme. Dodatno, teme uslijed kojih se osoba javlja često u njoj izazivaju sram i nelagodu te joj je onda ugodnije raditi jedan na jedan sa terapeutom. U individualnoj terapiji se terapeut može više posvetiti osobi i pratiti proces i te se u pravilu stvara bliskiji odnos između klijenta i terapeuta koji je ključan za postizanje pozitivnih ishoda terapije.
Prednost grupne terapije je tome što grupna dinamika može potaknuti procese u pojedincima koji onda dobiju priliku raditi na njima u grupi. Također su u grupi okupljeni pojedinci sa sličnim iskustvima što može pomoći s osjećajem usamljenosti i nerazumijevanja od strane okoline kao i potaknuti razmjenu iskustva koja može dati nove perspektive. Uključivanjem u grupu se širi mreža podrške i otvara mogućnost novih prijateljstava. Dodatno je cijena sata jeftinija u odnosu na individualnu terapiju.
Za koje vrste problema je korisna bihevioralno-kognitivna terapija?
Dokazana je visoka efikasnost u tretmanu depresije, generaliziranog anksioznog poremećaja, paničnog poremećaja sa i bez agorafobije, socijalne fobije, posttraumatskog stresnog poremećaja te depresivnih i anksioznih poremećaja kod djece. U preporukama za tretman različitih psihopatoloških poremećaja Američko psihijatrijsko udruženje sugerira primjenu kognitivno-bihevioralnih tehnika kod 80% različitih poremećaja, što predstavlja najčešće preporučen psihoterapijski pristup.
Za koje vrste problema je korisna geštalt terapija?
Geštalt pristup je dokazano primjenjiv u radu sa životnim krizama te u kriznim intervencijama nakon gubitka i traume, anksioznim i depresivnim poremećajima, poremećajima ličnosti, ovisnosti o alkoholu i drogama kao i u radu sa psihosomatskim smetnjama. Geštalt terapija je posebno učinkovita u radu s osobama koje su sputane, rigidne, sklone intelektualizaciji i s puno „unutarnjih ograničenja“ i „moranja“. Geštalt terapija se koristi u radu s pojedincima i grupama, obiteljskoj i partnerskoj terapiji i radu s djecom i adolescentima.
Kako funkcionira bihevioralno-kognitivna terapija?
Osnovna pretpostavka bihevioralno-kognitivne terapije je da su sva ponašanja naučena. Prikladna i neprikladna ponašanja, ali i obrasci u mišljenju uče se po istim principima učenja. U skladu s tim pretpostavlja se da se promjenom načina mišljenja koje nam stvara teškoće mogu postići željene promjene u ponašanju, razmišljanju i doživljavanju. Promjena se, stoga, postiže kroz nova iskustva, učenje i usvajanje novih vještina te uočavanje grešaka u načinu na koji gledamo na događaje ili na njih reagiramo. Na taj način osoba razvija osjećaj kontrole te proširuje znanja o različitim rješenjima i mogućnostima nošenja s teškoćama ili izazovima.
Kako funkcionira geštalt terapija?
Osnovan pretpostavka geštalt terapije je da se svaka osoba rađa sa prirodnim mehanizmom reguliranja potreba te da kroz odrastanje, jer ne živimo u savršenom svijetu, dolazi do narušavanja tog ciklusa i izgradnje mehanizama koji nam kasnije mogu stvarati teškoće. Cilj geštalt terapije je osvještavanje načina na koji reguliramo naše potrebe, mehanizama koji nam štete i istraživanje novih načina reagiranja i kontakta s okolinom koji nam pomažu da živimo više u skladu s našim potrebama. To je moguće ostvariti kroz stvaranje bliskog odnosa punog povjerenja između klijenta i terapeuta gdje osoba dobiva priliku steći drugačije iskustvo u odnosu na ono koje je kreiralo teškoće. Geštalt pristup je vrlo orijentiran na emocije i tjelesne senzacije te se koristi kreativnim eksperimentima kao glavnom tehnikom za upoznavanje sebe i istraživanje novih mogućnosti doživljavanja i ponašanja.