Klikom na poveznice pregledajte članke koje smo pisali za portale
Svi video zapisi dostupni su na službenom Apsiha kanalu
Često se kaže kako je otvorena i iskrena komunikacija jedan od temelja za izgradnju uspješne i dugoročne ljubavne veze.
prof. psih. Ana MiletićObukli smo najljepšu haljinu, našminkale se, izašle u neki klub… Što kada prođu prvi leptirići? Koliko su ljudi uopće iskreni u samom početku veze? Koliko se često pokazujemo u pravom svjetlu?
Otkad je svijeta i vijeka postoje influenceri ili, ako to prevedemo, kreatori javnog mišljenja
prof. psih. Ana MiletićOtkad je svijeta i vijeka postoje influenceri ili, ako to prevedemo, kreatori javnog mišljenja. Ako gledamo kroz povijesti, influencerima možemo smatrati, primjerice, članove kraljevskih obitelji, politički moćne osobe, sportaše, glumce, pjevače…
Koliko su poznate osobe svjesne kakav sadržaj kreiraju i kakav to utjecaj ima na mlađu populaciju?
Studeni je mjesec obilježen akcijama i podizanjem svjesnosti o muškom zdravlju. Movember, kako to volimo reći.
prof. psih. Ana MiletićNisam pronašla neko ranije istraživanje, ali ono iz UN-a iz 2006., kaže kako je na ljestvici strahova na prvom mjestu strah od bolesti, ozljeda ili smrti u obitelji, koji je dominantan u čak 70 posto Hrvata. Taj se postotak u zapadnoj Europi taj kreće oko 38, a u istočnoj 39. “Svi podaci govore da Hrvati malo znaju o prevenciji bolesti te ih često za to nije briga, a o zdravlju se brinu samo onda kada je problem već takav da se ne može ignorirati. U tim situacijama žele brza rješenja, ali nisu spremni slijediti savjete liječnika“, tada su zaključili iz zdravstvenog savjetovališta specijaliziranog za drugo medicinsko mišljenje.
Svjedočenja o mentalnim poremećajima važna su jer pomažu uklanjanju stigme ‘da smo ludi’.
prof. psih. Ana MiletićUoči obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 10. listopada, Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization, WHO) izjavila je kako je pandemija covida-19 stvorila globalnu krizu mentalnog zdravlja, potičući stresove i potkopavajući mentalno zdravlje milijuna ljudi.
Savršeno izvana, iznutra šuplje, a društvene mreže to sve nagrađuju
prof. psih. Ana MiletićPoremećaji ličnosti su po definiciji vrlo kruti i nefleksibilni, trajni te uporni obrasci doživljavanja svijeta i izražavanja ponašanja
Kod poremećaja ličnosti važno je razlikovati pojmove i kako se dolazi do same dijagnoze. Svi mi odrastamo u nesavršenoj okolini i s obzirom na to razvijemo različite obrasce kako ćemo se nositi s njom. Koliko će oni biti kruti ili fleksibilni, tj. prilagodljivi, određuje koliko su oni normalna adaptacija, a koliko prelaze u nekakav poremećaj. Ako gledamo kroz kontinuum, te osobine ličnosti mogu se kretati od crte ličnosti koja može prerasti u sklop ličnosti koji imamo u različitim situacijama, ali kad on postane toliko rigidan i pojavljuje se u različitim situacijama te nam stvara probleme u životu, tu onda govorimo o poremećajima ličnosti...
Ovo je priča o shizofreniji. Morate je znati
prof. psih. Ana MiletićHospitalizacija je nužna kod gotovo svih pacijenata, osim kod onih kojima se pojavila jedna psihotična epizoda koja se više nikad nije ponovila.
Mnogima je zastrašujuća pomisao na to da izgube zdrav razum, da žive u svijetu koji postoji samo u njihovoj glavi. No, to je, nažalost, za neke oko nas svakodnevica. Psihoze i shizofrenija, koja predstavlja najteži oblik psihoze, narušavaju normalan život podjednako i oboljelom i njegovoj obitelji te čestu zahtijevaju stručnu i financijsku pomoć...
Epizode PTSP-a mogu trajati i po nekoliko sati; evo kako do njega dolazi i koji su simptomi
prof. psih. Ana MiletićSvi mi na stresne događaje i traume koje smo proživjeli reagiramo različito. Netko ima tu sreću da kroz život prođe manje-više neokrznut njegovom nemilosrdnom šibom, a neki, pak, dobiju vrlo teške psiho-fizičke rane koje sporo zacjeljuju, a osobu mogu “osakatiti” do te mjere da uopće nije funkcionalna u društvu.
Mentalno zdravlje čovjeka dobrano narušavaju traume koje je iskusio tijekom života, a ako se ne pobrine za njih dolazi do akutnog stresnog poremećaja, a u težim slučajevima i do posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP)...
Kako se u našim krajevima zamaskirala u jedan ‘svakodnevniji’ problem
prof. psih. Ana MiletićPodaci najnovijih istraživanja kažu kako djeca depresivnih roditelja imaju između 20 i 50 posto šanse da će oboljeti od ove bolesti, ovisno o težini depresije koju su imali njihovi roditelji
Ova nesigurna i nepredvidiva vremena u kojima živimo pred nas stavljaju mnoge izazove s kojima se ponekad vrlo teško nositi. Neki zbog toga zapadnu u beznadna stanja, a jedno od njih je depresija…
Evo što sve trebate znati o anksioznim poremećajima
prof. psih. Ana MiletićAnksiozni poremećaji nastaju interakcijom nasljeđa i okoline u kojoj je netko odrastao, a većina njih se razvija relativno rano, u djetinjstvu i adolescenciji.
Stara izreka kaže da je strah čovjekov najveći neprijatelj. On koči osobu, a ponekad je i potpuno “zarobi”, pa ona izgubi fokus s onoga što je realno te je tako spriječena u ostvarenju svojih punih psiho-fizičkih potencijala...
Kako bi ublažili stres za vrijeme samoizolacije uzrokovane pandemijom korone virusa, pojedinci pribjegavaju različitim metodama. Jedna od njih je zasigurno konzumacija alkohola, koja ima znatan utjecaj na zdravlje, gospodarstvo i sigurnost pojedinaca. Postavlja se pitanje, može li čaša piva ili vina na kraju dana ublažiti osjećaj tjeskobe i stresa?…
Primjećujete kako broj popijenih kava i neprospavanih noći eksponencijalno rastu? Dan je zamijenio noć, ušli ste u neku čudnu zonu funkcioniranja na rubu izdržljivosti? Slobodno vrijeme ili vrijeme za odmor postali su rijetki metali, nalazite ih samo u tragovima?…
Različita istraživanja o prehrambenim navikama adolescenata upozorila su na zabrinjavajuće tendencije među mladima. U istraživanju iz 2013. ustanovljeno je da je čak 72 posto studenata i 61 posto učenika srednjih škola provodilo dijetu za vrijeme istraživanja. Dodatno, nešto starije istraživanje učenicima srednje škole pokazalo je kako su učenice s normalnim indeksom tjelesne mase najnezadovoljnije, dok su ozbiljno pothranjene adolescentice značajno zadovoljnije te manje anksiozne vezano uz svoj izgled....
Svakodnevno čujemo ili koristimo pojmove poput samopouzdanja, samopoštovanja ili samoefikasnosti. Svi se oni tiču slike vlastite vrijednosti koja proizlazi iz diskrepancije između naše percepcije nas samih i slike o tome kakvi bismo trebali biti…
Sve se više govori o identifikaciji i prevenciji nasilja, ipak nasilje u partnerskim vezama prolazi nezamijećeno, osim ako ga neki događaj koji dospije na naslovnice stavi u prvi plan. Temu prati stigmatizacija i disperzija odgovornosti. Često se pribjegava paušalnim kritikama kako si je “sama odabrala partnera” ili zazivanja odgovornih u stilu “neka institucije rade svoj posao”...
Dok ljubomoru uglavnom povezujemo s romantičnim odnosima, zavist je mnogo pervazivnija. Dok je osoba koju muči ljubomora zabrinuta zbog gubitka njoj važnog odnosa, zavist proizlazi iz usporedbe s drugima, nelagode koja se javi ako uočimo diskrepanciju. Dok je područje ljubomore najčešće lokalizirano na odnose, zavist se može širiti poput epidemije i biti vezana uz vrlo različita područja. U današnje vrijeme opće povezanosti i imperativa održavanja idealne slike vrlo je lako upasti u zamku usporedbe na vrlo različitim područjima, i to na globalnoj razini…
Već jako dugo naša potrošnja ne odražava samo osobne potrebe nego što taj artikl ili usluga govore o nama ili nam znače. Kupnjom poručujemo drugima što smo ili još češće što bismo željeli biti. Ta tendencija je još jača u vrijeme blagdana i pred kraj godine. Komunicira nam se da je taj nesklad najspretnije razriješiti kupnjom...
Ideja da je set znanja, vještina i sposobnosti potrebnih za obavljanje neke radne uloge definitivan i nepromjenjiv danas postaje zastarjela i neupotrebljiva. To može biti podjednako zastrašujuće koliko i oslobađajuće. Ako ste pred izborom studija i okupirani vaganjem između različitih opcija možda ovo zvuči kao dodatni uteg na ionako teškom mukom izbalansiranoj vagi…
Ako preskačete temu upravljanja vremenom zbog ideje da ste superproduktivni samo kad vas gaze rokovi, vrlo vjerojatno stalno funkcionirate na rubu krize. Moguće je da, s obzirom na to, nemate realnu sliku koliko možete biti produktivni kad niste u opsadnom stanju. Upravljanje vremenom vrlo je korisna kompetencija koju je iznimno važno imati u repertoaru. Osim sto pomaže u ovladavanju vlastitim rasporedom i smanjenju vremenskog pritiska, ona često djeluje motivirajuće, a njeno učinkovito korištenje rezultira s više vremena za odmor i opuštajuće aktivnosti...
Nove obveze, akademske i one druge, balansiranje između starih i novih uloga, da i ne spomenemo muke po cimerima… Početak akademske godine donosi mnoštvo uzbuđenja i izazova. Ta nova životna faza uključuje svladavanje niza životnih, ali i akademskih vještina. S druge je strane to i prava prigoda za razvoj samostalnosti, novih interesa i uspostavu zanimljivih prijateljstava. Ako vam se, čitajući ovaj popis novih razvojnih zadataka, grlo steže, i javlja “neka, hvala” impuls, duboko udahnite i nastavite čitati. Sve to iščekivanje, zabrinutost i dvojbe očekivani su i imaju rok trajanja.…
Uvijek me iznova oduševi kako je definicija stresa vrlo bliska onoj promjene i novih početaka: unutrašnji odgovor organizma na unutarnji ili vanjski zahtjev za prilagodbu. Svaki put kad odaberem temu i upustim se u proces pisanja osjetim tu dualnost, potrebu da podijelim i otpor koji govori kako je možda bolje, korisnije, lakše učiniti ovo ili usmjeriti energiju u ono…
Bliži se vrijeme opuštanja i odmora, odmaka od svakodnevice i ustaljenih rutina. Neki su mentalno “već ondje”. Istražuju opcije i bukiraju smještaj ili pretresaju planove s ekipom. Drugima dolazak ljeta donosi stres jer zbog financijskih ili drugih teškoća nisu u mogućnosti otputovati. Treći imaju podvojene stavove zbog mogućnosti za ljetne poslove koje donose mogućnost zarade, ali i dodatno opterećenje u vremenu za odmor.…
O mentalnom se zdravlju malo govori, a često se zna još manje. Tema je obavijena velom tajne i, još češće, prati je stigmatizacija. Navedeno je, nažalost, najbolja podloga za nerazumijevanje, nesnošljivost te razvoj predrasuda i diskriminacije. Zbog svega toga osobe potraže pomoć tek u kasnim fazama, kad intenzitet teškoća već ozbiljno nagriza kvalitetu života, što liječenje i oporavak čini duljim i mukotrpnijim. Ako uzmemo u obzir da jedna od četiri osobe iskusi neku od psihičkih teškoća tijekom života, a nešto više od trećine osoba s nekom od psihičkih bolesti potraži pomoć stručnjaka, perspektiva može djelovati prilično mračno....
Iako uglavnom ima pozitivne konotacije proljeće nekima od nas donosi osjećaj slabosti, umora, pad u motivaciji za obavljanje čak i svakodnevnih zadataka, teškoće sa spavanjem, smetnje pozornosti i koncentracije te promjene u raspoloženju.
Taj koktel različitih signala da je proljeće tu još nije do kraja objašnjen niti se može pripisati samo jednom uzroku…
Začin u odnosu ili signal za oprez? Zabrinutost za vezu ili ugrožavanje osobnog prostora partnera? Gdje je granica i kada reagirati?
Evolucijske teorije govore da se ljubomora zadržala kao oblik socijalne prilagodbe, tj. mjera prevencije u mogućoj situaciji gubitka značajnih odnosa. Ljubomora je složen koncept koji uključuje nekoliko aspekata – procjenu okolnosti, percepciju i vjerovanja osobe, emocionalno stanje i, moguće, posesivno ponašanje. Okolnosti koje pokrenu ljubomoru najčešće su one koje se percipiraju rizičnima kao što su ulazak u novo društvo, doseljenje zgodnog susjeda ili susjede, promjena studijske grupe, odlazak na međunarodnu razmjenu i slično...
Je li moj engleski dovoljno dobar? Kako se nositi s nostalgijom? Kako naći vremena i za učenje i za socijalizaciju? Hoću li se uspjeti snaći?
Privremeno ili trajno, zbog nastavka obrazovanja ili iz drugih razloga, preseljenje, a posebno u drugu zemlju, ostaje među pet najvećih životnih stresora. Može biti korisno podsjetiti se koje korake možete poduzeti prije, tijekom i nakon što krenete u međunarodnu pustolovinu…
Hoću li se moći opustiti? Što ako veza ‘pukne’ u osjetljivom trenutku? Kao da nije dovoljno teško i uživo… Mnogo je otvorenih pitanja vezano uz savjetovanje online, vjerujemo da će tekst u nastavku odgovoriti na barem neka...
Zar je toliko vremena prošlo? Nisam stigla ništa od planiranog.
Dan mi je prekratak!
Ponekad vam se čini kako bi najbolje bilo da se klonirate. Učinkovita organizacija vremena čini se kao nekakva fatamorgana. Neobični i neuhvatljivi fenomen koji promatrate s divljenjem, svjesni da je neuhvatljiv.
Ako zauzmete perspektivu da je raspoloživo vrijeme uvijek ograničeno, jedino što možete unaprijediti jest način na koji ga koristite. Kako biste pritom bili što uspješniji, predlažemo da pratite određene korake...
Je li dobar znak što su me zadržali na razgovoru dulje od predviđenog? Jesam li trebao istaknuti što mi se nije svidjelo na prošlom radnom mjestu? Jesam li prerano pitala za satnicu?
Ponekad se fini komunikacijski tango razgovora za posao pretvori u nezgrapan sentiš ili počne djelovati kao minsko polje dok istražujemo teren i pokušavamo uskladiti ponudu sa svojim potrebama i mogućnostima...
Stvarno je zanimljivo je kako je definicija stresa vrlo bliska definiciji promjene: unutrašnji odgovor organizma na unutarnji ili vanjski zahtjev za prilagodbu.
Početak nove akademske godine, preseljenje u drugi grad ili promjena studija nose ujedno rizik za povećanu razinu stresa, ali i potencijal za osobnu promjenu. Ta dualnost, potreba za promjenom i ujedno otpor i/ili nelagoda koji se pritom javljaju mogu se osvijestiti čak i u banalnim situacijama poput promjene jutarnje rutine ili mjesta za izlazak zbog gužve.
Razdoblje koje dolazi znaju obilježiti promjene kao što su lošije raspoloženje, gubitak energije ili umor. Odjednom se uhvatite da ste, bez ikakva jasna razloga, lošije raspoloženi ili baš danas nemate energije za izlazak kojem ste se veselili jučer. Ako tome pripišemo često povećanu potrebu za ugljikohidratima, produljeno vrijeme spavanja uz pospanost dobijemo sezonski blues....
Početak akademske godine može biti izrazito stresan, pogotovo ako ste brucoš. Preseljenje u drugi grad zbog studija može donijeti brige o potencijalno gubitku postojećeg i tjeskobu zbog stvaranja novog socijalnog kruga kao i kulturološku promjenu. Ako prvi put dobivate cimera u studentskom domu ili se samostalno brinete za kućanstvo, to znatno komplicira situaciju.
Pa kako ste mogli znati da se sintetika ne pere na 90 stupnjeva?…
Dolaze rokovi i mnogima je to razdoblje pojačane zaboravljivosti, baš kad im je to najmanje potrebno, faza u kojima ih ukućani izbjegavaju jer postanu otresiti i vrijeme kad imaju najbolju liniju u godini, zahvaljujući padu apetita uzrokovana ispitnim rokovima. Ove, ali i mnoge druge pojave, prepoznajemo kao znakove stresa...
Kao i svaka bajka, i ova je ispunjena mitovima. Tako će većina perfekcionista isticati kako je postigla uspjeh upravo zbog visokih kriterija za svoju izvedbu i rezultate: “Nikad ne bih završio povijest da nisam učio i fusnote.” Nažalost, činjenica je da, kad je riječ o jednakim kompetencijama, perfekcionisti postižu slabiji uspjeh nego neperfekcionisti…
Situacije javnog nastupa, primjerice, izlaganje seminara ili usmenih ispita, često nose dozu nelagode ili čak tjeskobe. Prije njih smo često uronjeni u razmišljanje o prošlosti (“Crvenio sam se prošli put, sigurno ću i sada”) ili budućnosti (“Blokirat ću se ako pogriješim”).
Takav tijek misli prerasta u stalni mentalni tenis između osjećaja krivnje zbog prošlih i straha od budućih pogrešaka. To je dugotrajan i iscrpljujući meč bez pobjednika, a mi zapnemo u publici i postanemo pasivni promatrač, a ne aktivni sudionik...
Situacije javnog nastupa kao što su, primjerice, izlaganje seminara ili situacije u kojima se moramo zauzeti za sebe, npr. tražiti povišicu često sa sobom nose dozu nelagode ili čak tjeskobe. Prije njih smo često uronjeni u razmišljanje o prošlosti („Crvenio sam se prošli put, sigurno ću i sada.“) ili budućnost („Što ako pogriješim u novo projektu? Mislit će da nisam zaslužila povišicu.“)…
Cimer je organizirao druženje iako ste mu rekli da učite za sutrašnji kolokvij. Nabili ste slušalice da ne čujete žamor i pokušali učiti. Dan poslije, nakon neprospavane noći i upitnog uratka na kolokviju ste se uputili na ručak. Odjednom se neka djevojka ubacila u red prije vas. Kuhate u sebi jer imate deja vu sinoćnjeg scenarija, ali ne znate što biste i kako rekli...
Pri izlaganju seminara ili sudjelovanju na odjelnom sastanku, u situaciji kada profesor prozove naše ime ili kada nas voditelj tima pita kako nam ide sa zadatkom X ili Y, obično osjetimo određenu razinu tjeskobe i nelagode. Prema terapijskom pristupu prihvaćanjem i posvećenošću (ACT) (Hayes, 2004.) , tjeskoba sama po sebi nije problem, a teškoće zapravo nastaju kada nam naš um „govori“ da je to problem, a mi tome bezrezervno povjerujemo. Terapijski pristup prihvaćanjem i posvećenošću predlaže prihvaćanje onog što je izvan osobne kontrole i posvećivanje konkretnim koracima koji unapređuju i obogaćuju naš život bez obzira na „trikove“ koje radi naš um ili „zamke“ koje nam postavlja. U ranije opisanim situacijama možda pomislimo: „’Nema se smisla pripremati, ionako loše prezentiram.“ ili „Možda da na poslu javim da sam danas bolestan, ne mogu ovakav na sastanak“…
Kasnite na posao, a nikako da nađete ključeve. Pretražujete po kući dok oblačite kaput i cipele. Taman ste ih uspjeli naći, zalupite vratima na izlasku. Jurite po stepenicama i razmišljate kojom rutom krenuti da izbjegnete gužvu i shvatite da ste zaboravili rokovnik. Na parkingu imate što vidjeti – susjed vam je zagradio auto. Nakon 5 minuta trubljenja i prepucavanja oko toga da bi ‘on na vašem mjestu uspio izaći’ konačno krećete. U uredu vas dočekuje hladna jezikova juha i još hladnija kava. Dan nije niti počeo, a već se osjećate iscrpljeno…
Možda ste imali iskustvo sa sustanarom koji, beskompromisno usmjeren na svoj komfor, redovito pojede onaj jogurt koji ste si ostavili za poslije. Ili još gore – s nekom sustanarkom ili susjedom koja, bezobrazno ignorirajući definiciju osobnog prostora, navraća kad god je njoj zgodno i ne zamara se time da morate učiti jer sutra imate kolokvij...
Rijetko kome je promaknula prava pomama za bojankama za odrasle. Bojanke za odrasle su postale pravi hit, popularni poklon, omiljena razbibriga, a prodaja drvenih bojica i pastela je naglo porasla. Nije više neobično vidjeti bojanke u privatnim psihološkim praksama ili na bolničkim odjelima, a o domovima za stare i nemoćne da ne govorimo. Bez obzira na uzrast ‘bojača’, temu bojanke ili uzorke koji prevladavaju svi se slažu oko jednog, bojanje donosi posebnu čaroliju u trenutak, djeluje opuštajuće i donosi zadovoljstvo...
Sezonski afektivni poremećaj je jedan oblik poremećaja raspoloženja, a specifičan je za ove hladne mjesece. Simptomi su slični drugim poremećajima raspoloženja, a to su: sniženo raspoloženje, gubitak energije i umor, a u osoba se mogu pojaviti i druga obilježja, kao što su veća potreba za ugljikohidratima te osjećaj pospanosti…
Socijalna anksioznost je strah od jedne ili više socijalnih situacija. Najčešće situacije u kojima osobe osjete znakove tjeskobe su javni nastupi, upoznavanje novih ljudi, odlazak na zabave, pozivanje na izlazak, korištenje javnih zahoda, komunikacija s osobama koje vidimo kao autoritete i neslaganje s drugima. Dakle, situacije u kojima većina osoba osjeća blagu nelagodu ili barem povišeno uzbuđenje...
Duga je povijest istraživanja spolnih i rodnih razlika, a još dulja povijest njihovog razvoja i utjecaja na društvo. 1930-ih je bilo dominantno tumačenje razlika u sposobnostima među muškarcima i ženama biološkim datošću koji je kasnije napušten. Od 1950-ih javljaju se teorije rodnih razlika koje su razlike u rodnim ulogama kod muškaraca, odnosno žena, pripisivale socijalnom učenju...
/ studentsk@psiha
/ Net.hr
