Pružamo usluge savjetovanja i psihoterapije vezano uz:
Savjetovanje i psihoterapija su oblici psihološke pomoći. Oba pristupa se temelje na stručno vođenom tretmanu i primjeni tehnika koje su se pokazale učinkovitima za određene vrste problema. Ono što razlikuje ova dva pristupa je trajanje i intenzitet tretmana te tip teškoća za koje su primjereni.
Savjetovanje je stručno pomaganje osobama sa životnim problemima koje je uglavnom kratkotrajno i usmjereno na specifičan problem s kojim se osoba javlja. Cilj savjetovanja je pružiti podršku i stručne preporuke osobi kako bi se mogla nositi sa teškoćama, nešto poput prve pomoći u medicini.
Savjetovanje je korisno u slučaju potrebe za:
Psihoterapija je intenzivniji pristup od savjetovanja čiji je cilj, u suradnji s klijentom, potaknuti promjenu uhodanih načina funkcioniranja i reagiranja koji osobi stvaraju teškoće. Psihoterapija dulje traje i temelji se na izgradnji odnosa između educiranog terapeuta i klijenta. Za razliku od savjetovanja, u psihoterapiji je uloga klijenta puno aktivnija, ali su i ishodi i promjene dublje i dugotrajnije.
Psihoterapija je korisna u slučaju potrebe za:
Kognitivno-bihevioralna terapija je usmjerena na razumijevanje poteškoća koje se javljaju u kontekstu odnosa misli, emocija i ponašanja. Kroz suradničko učenje i otkrivanje klijent i terapeut definiraju individualizirane ciljeve te planiraju i primjenjuju odgovarajuće strategije za nošenje s izazovima 'sada i ovdje'. Ostvarenje ciljeva se kontinuirano prati i evaluira. Osnovna pretpostavka ovog pristupa je da način na koji mislimo utječe na to kako se osjećamo, postupamo i reagiramo.
Kognitivno-bihevioralna terapija se temelji na kognitivnom modelu emocionalnih reakcija.
Možemo promijeniti način na koji mislimo kako bismo se osjećali i djelovali bolje. Neučinkoviti ili štetni načini razmišljanja se mogu odučiti i naučiti novi koji pomažu u boljem nošenju sa svakodnevnim izazovima.
Kognitivno-bihevioralna terapija je kraća i vremenski ograničena.
Broj susreta ovisno o problemu i složenosti varira između 5 i 25. Ono što omogućava kognitivno-bihevioralnoj terapiji da bude kraća od drugih vrsta psihoterapije je visoka strukturiranost i usmjerenost na rezultate te poticanje na samostalnu primjenu naučenog.
Kognitivno-bihevioralna terapija se zasniva na suradničkom učenju i otkrivanju.
Glavno obilježje racionalnog mišljenja je da je ono zasnovano na činjenicama, a ne na pretpostavkama. Kognitivno-bihevioralni pristup nas ohrabruje da promatramo misli kao pretpostavke kako bi one mogle biti dovedene u pitanje i provjerene.
Kognitivno-bihevioralna terapija je bazirana na edukativnom modelu
Kognitivno-bihevioralna terapija se temelji na znanstvenoj pretpostavci da je većina emocionalnih reakcija i ponašanja naučena. Cilj je pomoći klijentu u razvoju novih načina reagiranja što vodi dugoročnim rezultatima.
Kognitivno-bihevioralna terapija usmjerena je na smanjenje psihičkih i psihosomatskih simptoma i, općenito, životnih teškoća. Tijekom savjetovanja se kontinuirano provodi procjena uspješnosti i pozitivnih ishoda provedenih intervencija i tretmana općenito. U nastavku je naveden tipičan tijek tretmana:
Kognitivno-bihevioralna terapija je primjenjiva u suočavanju s različitim vrstama teškoća (depresija, panični napadaji, strah od javnog nastupa, pretjerana briga i tjeskoba, prisilne misli i radnje, posttraumatski stresni poremećaj, poremećaji prehrane, perfekcionizam, sniženo samopouzdanje, itd.) te je znanstveno dokazana njezina učinkovitost, ali i održivost pozitivnih ishoda tretmana.
Kognitivno-bihevioralna terapija je najčešće istraživan psihoterapijski pristup. Njezina učinkovitost je potvrđena velikim brojem kontroliranih studija koje su uspoređivale kognitivno-bihevioralnu terapiju s drugim preporučenim tretmanima za poremećaje raspoloženja kao što su lijekovi i druge vrste psihoterapija. Istraživanja pokazuju kako klijenti uključeni u kognitivno-bihevioralnu terapiju napreduju brzo i ostaju dobro i nekoliko godina nakon početnog oporavka. Pozitivni efekti kognitivno-bihevioralne terapije vidljivi su u dužem trajanju postignutih rezultata, u rjeđem odustajanja od terapije te manjem broju povrata simptoma s kojima se osoba javila na terapiju.
Jedna od najvećih prednosti kognitivno-bihevioralne terapije je usmjerenost na razvoj praktičnih vještina i učenje široko primjenjivih tehnika koje pomažu u nošenju sa životnim izazovima i nakon završetka savjetovanja te dokazana učinkovitost tretmana. Dodatno, ovaj pristup se temelji se na definiranju konkretnih ciljeva savjetovanja te stvaranju podržavajućeg terapijskog odnosa kao i posvećivanju konkretnom problemu kroz otkrivanje i učenje. To sve pozitivno djeluje na razvoj osobne efikasnosti u rješavanju problema i osobi vraća osjećaj kontrole.
Geštalt terapija je humanistička, terapija usmjerena na osobu kao cjelinu, uzimajući u obzir sve obilježja i posebnosti pojedinca. U geštalt terapiji glavni je fokus na kontaktu i svjesnosti, na onome što se događa sada i ovdje, na obrascima i procesima u svakodnevnom životu. Cilj je pomoći osobi da postane svjesna što i kako radi kako bi zadovoljila svoje potrebe, što može promijeniti te kako prihvatiti i poštivati sebe kako bi postigla ispunjenje i željenu kvalitetu života.
Osnovna načela geštalt psihoterapije uče nas da je čovjek sastavni dio okoline u kojoj živi i u kontaktu s okolinom konstantno doživljava i zadovoljava različite potrebe. U skladu s holističkim načelima, rađamo se s potencijalom i svim resursima koji nam pomažu da ispunimo svoje potrebe kroz kontakt s okolinom. Međutim, tijekom razvoja u manjoj ili većoj mjeri, ovisno o iskustvu svakog pojedinca, događaju se smetnje, prekidi u zadovoljenju potreba. Osoba tada počne potiskivati ili blokirati različite aspekte sebe da bi se prilagodila i takve mehanizme nastavi primjenjivati kroz život.
Ti mehanizmi koji blokiraju prirodni ciklus zadovoljenja potreba dovode do napetosti, smetnji u svakodnevnom funkcioniranju i kontaktu sa sobom i drugima. Cilj terapijskog procesa je omogućiti osobi da bude svjesnija svojih potreba i da ih ponovno regulira na nesmetan način. Navedeno se postiže kroz razvoj povjerljivog odnosa između klijenta i terapeuta, učenje kroz novo iskustvo i istraživanje, poticanje odgovornosti za sebe te rad sa stavovima i/ili navikama koje osobu sprječavaju u slobodnijem funkcioniranju.
Geštalt terapija se zasniva na principu “ovdje i sada”, što znači da se iskustvo (poteškoća) na kom osoba želi raditi nastoji ponovno odigrati u terapijskom procesu kako bi osoba mogla iskusiti i istražiti što se u njoj događa dok to proživljava te istražiti različite scenarije i mogućnosti. Temeljne tehnike geštalt pristupa su razgovor klijenta s terapeutom, ali i klijenta sa dijelovima sebe te eksperiment kroz koji osoba stječe novo iskustvo, produbljuje znanje o sebi te stječe nove vještine suočavanje s izazovima.
U geštalt terapijskom pristupu primjenjuje se mnoštvo ekspresivnih terapijskih tehnika (crtež, igra, modeliranje, pijesak, igre uloga, dramatizacija i sl.) kao i rad s tijelom i korištenje pokreta kako bi se osoba lakše izrazila i kako bi se ostvarili terapijski ciljevi. Dodatno se u geštalt terapiji često koristi rad sa snovima i fantazijama te asocijativnim kartama kako bi se kroz simbole istražila perspektiva i način funkcioniranja klijenta te eksperimetiralo s drugačijim ishodima od onih s kojima je osoba nesretna.
Geštalt pristup je primjenjiv u radu s različitim skupinama ljudi i smetnji s kojima se javljaju na terapiju. Posebno je primjenjiv u radu sa životnim krizama te u kriznim intervencijama nakon gubitka i traume. Geštalt terapija je posebno učinkovita u radu s osobama koje su sputane, rigidne, sklone intelektualizaciji i s puno „unutarnjih ograničenja“ i „moranja“. Često se koristi kod osoba s anksioznim i depresivnim poremećajima i kod osoba s poremećajima ličnosti, te kod osoba s problemima ovisnosti o alkoholu i drogama kao i u radu s osobama koje imaju psihosomatske smetnje. Geštalt pristup se koristi u radu s pojedincima i grupama, obiteljskoj i partnerskoj terapiji i radu s djecom i adolescentima.
(Dijelovi teksta preuzeti sa stranice Društva geštalt i integrativnih terapeuta Hrvatske te iz knjige „Geštalt terapija“ autorice Tanje Radionov)
Grupno savjetovanje je pristup osobnom razvoju kroz grupni rad na temi/temama koje su zajedničke članovima grupe. Grupu je moguće osnovati ukoliko se jave barem tri osobe zainteresirane za ovaj pristup sa sličnim poteškoćama i temama na kojima žele raditi pod vodstvom educiranih stručnjaka, voditelja grupe.
U grupnom savjetovanju razlikujemo takozvane grupe podrške gdje je cilj okupiti članove grupe na neku specifičnu temu i omogućiti im da dobiju podršku jedni od drugih i od voditelja u nošenju s izazovima teme s kojom dolaze (primjerice grupe podrške roditelja djece s malignim bolestima). Drugi oblik grupnog rada su terapijske grupe u kojima je cilj dublje raditi na temi koja je zajednička svim članovima (primjerice terapijska grupa za osobe sa strahom od javnog nastupa).
Specifičnost grupnog pristupa savjetovanju je rad na konkretnim problemima u grupi koja pruža neposredne povratne informacije na naše ponašanje (primjerice kakav efekt ima na nekog člana grupe kada osobu ne gledamo u oči dok razgovaramo), mogućnost za razmjenu iskustava (primjerice kako su drugi članovi grupe reagirali u sličnoj situaciji) kao i priliku za uvježbavanje praktičnih vještina (primjerice vježbanje asertivnosti sa članovima grupe). Aktivno sudjelovanje koje promiče ovaj pristup olakšava članovima grupe usvajanje novih vještina te korištenje podrške članova grupe. Dodatna prednost grupnog rada je mogućnost korištenja tehnika u kojima su članovi grupe ujedno i "pomoćnici" u terapijskom procesu (primjerice igranje uloge šefa s kojim osoba ima poteškoće u komunikaciji).
U radu s grupom kombiniramo tehnike bihevioralno-kognitivnog i geštalt pristupa ovisno o temi i potrebama članova grupe. Kombinacija ova dva pristupa omogućava da istovremeno radimo na promjeni vjerovanja i misli koje su u pozadini teškoća te na emocijama i tjelesnim simptomima s kojima članovi dolaze.
Socijalne i emocionalne vještine pomažu osobama u boljem funkcioniranju kako osobno tako i u interakciji s drugim ljudima. Jednako kao što se vježbom razvijaju tjelesne vještine (primjerice sport ili brzina tipkanja) isto tako se mogu razvijati intelektualne, socijalne i emocionalne, tj. životne vještine.
Kroz stručno vođeni trening i edukaciju pružamo podršku u razvoju tih vještina kroz individualni ili grupni rad. Naše edukacije i treninzi se temelje na najsuvremenijim spoznajama iz područja psihologije i iskušanim tehnikama koje provjereno doprinose razvoju ciljanih vještina. Naš pristup je iskustveni, što znači da je mali udio teorije i većina treninga se odvija kroz vježbe i iskušavanje novih vještina.
Neke od tema koje obrađujemo su:
Današnje tržište rada je znatno brže i dinamičnije te smo suočeni s time da ćemo u radnom vijeku promijeniti više poslova. Kontinuirano učenje, otvorenost prema promjenama te razvoj vještina postaju glavne prednosti pojedinca koje ga čine konkurentnim i uspješnim na tržištu rada.
Sve je veći naglasak na samostalnom razvoju karijere koje uključuje prepoznavanje i razvoj osobnih znanja i vještina , postavljanje i realizaciju profesionalnih ciljeva te stalno preispitivanje kako bi se pratio napredak i reagiralo na promjene.
Upravo stoga naše usluge u ovom području uključuju:
Obratite nam se u slučaju da ste pred donošenjem važne odluke poput upisa na studij, promjene studija, smjera u razvoju karijere ili jednostavno želite unaprijediti svoje karijerne vještine.